{"id":350,"date":"2020-05-23T22:22:39","date_gmt":"2020-05-23T20:22:39","guid":{"rendered":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/?p=350"},"modified":"2020-05-23T22:23:16","modified_gmt":"2020-05-23T20:23:16","slug":"djuro-petrov-strugar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/djuro-petrov-strugar\/","title":{"rendered":"\u0110uro Petrov Strugar"},"content":{"rendered":"\n<p>\u0110uro Petrov je ro\u0111en u Meterizima 9. maja 1912. godine. Odatle je odlazio u Rva\u0161e, gdje je poha\u0111ao osnovnu \u0161kolu. Zavr\u0161io ju je 1923., a gimnaziju u Cetinju 1932. godine. Dok je bio u gimnaziji, susrije\u0107e se sa te\u0161ko\u0107ama i socijalnim nepravdama, \u0161to doprinosi da se opredijeli za borbu protiv re\u017eima za novo dru\u0161tveno ure\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Pravni fakultet Beogradskog univerziteta upisao se 1932. godine. Roditelji su mu bili siroma\u0161nog stanja, pa je u Beograd ponio malo para. A trebalo je da na\u0111e stan i da obezbijedi sebi perhranu, knjige i druge potrebe neophodne za \u017eivot i \u0161kolovanje. Zato je istoga dana po upisu oti\u0161ao da potra\u017ei ro\u0111aka, poznatog beogradskog advokata dr. Sava Strugara. Savo ga je lijepo primio i zaposlio u svojoj kancelariji, koja se nalazila u tada\u0161njoj Frankopanskoj ulici (sada ulica Generala \u017ddanova). Advokatska kancelarija dr. Sava Strugara pru\u017eial je \u0110uru prvo radno mjesto. Radio je kao pisar, \u0161to mu je omogu\u0107ilo ne samo studije, nego i da mjese\u010dno odvoji dio zarade i po\u0161alje roditeljima. U to vrijeme su se kod Sava Strugara sastajali mnogi komunisti, me\u0111u kojima i Ivan Milutinovi\u0107, Milovan \u0110ilas, Bogdan Novovi\u0107 i drugi. Savo je tokom tridesetih godina branio komuniste pred Sudom za za\u0161titu dr\u017eave i bio poznat kao komunisti\u010dki orijentisan \u010dovjek. \u0110uru je pomagao u stru\u010dnom uzdizanju, stavio mu na raspolaganje bogatu biblioteku, povezao ga s mnogim ljudima i ustanovama, i uglavnom mu omogu\u0107io nastavak studija.<\/p>\n\n\n\n<p>Poslije upisa na Univerzitet \u0110uro se uklju\u010dio u studentski napredni pokret. U KPJ je primljen 1933. godine i postao \u010dlan privremenog rukovodstva komunisti\u010dke studentske organizacije, koja nastoji da sredi stanje na Univerzitetu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0110uro aktivno u\u010destvuje u radu beogradske partijske organizacije i postaje \u010dlan njenog mjesnog rukovodstva.<\/p>\n\n\n\n<p>Pred kraj ovoga perioda postaje i \u010dlan Okru\u017enog komiteta KPJ za beogradski okrug, a ne\u0161to kasnije i \u010dlan Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako postaje istaknuta li\u010dnost politi\u010dkog \u017eivota napredne studentske omladine i beogradskog proletarijata.<\/p>\n\n\n\n<p>U martu 1936. godine \u0110uro je prvi put uhap\u0161en zbog revolucionarne djelatnosti. Odveden je u Dubrovnik, a odatle u Sarajevo. Poslije povratka iz zatvora, aktivno nastavlja revolucionarni rad i zavr\u0161ava studije, a zatim odlazi na odslu\u017eenje vojnog roka, gdje nastavlja rad u duhu direktive Partije \u2013 da svi komunisti za vrijeme odslu\u017eivanja roka treba da \u0161to vi\u0161e nau\u010de iz vojne nauke. \u0110uro je u tome bio veoma uporan i uvijek se isticao. U vojsci je bio veoma omiljen kod vojnika i podoficira, a i mnogih oficira.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1938. vra\u0107a se s odslu\u017eenja vojnog roka u Beograd i nastavlja revolucionarni rad. Tu odr\u017eava veze s mnogim komunistima, pa i sa poznatim metalskim radnikom Filipom Strugarom (poginuo je 1941. godine). \u0110uro je stalno mijenjao stanove i tako uspijevao da ukrije trag i izbjegne hap\u0161enje. Bio je veoma komunikativan i kretao se biciklom, pa se mogao vidjeti \u010das u jednom \u010das u drugom dijelu grada. Godine 1935. stanovao je u Kosovskoj ulici, 1936. u Molerovoj, 1939. u Ivankova\u010dkoj, krajem 1939. na Prestolonasledni\u010dkom trgu, a sve do jula 1941. u Novopazarskoj broj 37, u porodici Milice Sari\u0107, sa kojom se vjen\u010dao 16. novembra 1940. godine. Po\u0161to su bili ilegalci, \u0110uro i Milica se nijesu mogli vjen\u010dati u Beogradu, nego su sa grupom drugova oti\u0161li u Po\u017earevac, u selo Bre\u017eane, gdje ih je vjen\u010dao tamo\u0161nji pop Lazar Strugar, koji im je pripremio i sve\u010dani ru\u010dak. Stan u Novopazarskoj ulici, u kojemu su \u0110uro i Milica ilegalno \u017eivjeli postao je sastajali\u0161te mnogih komunista, ilegalaca i drugih. Tu se mogao vidjeti: Milovan \u0110ilas, Aleksandar Rankovi\u0107, Vukica Mitrovi\u0107, Svetozar Vukmanovi\u0107, Bla\u017eo Jankovi\u0107, Rifat Burd\u017eovi\u0107, Niko Vu\u010dkovi\u0107, Miro Tomi\u0107 i ostali.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz toga stana \u0110uro i Milica su slali drugovima u zatvoru hranu i drugi materijal \u2013 u paketu u vidu bidona sa dvostrukim dnom. Jedan takav paket dobio je na Adi Ciganliji i Milinko \u0110urovi\u0107 1940. godine. Kada je on dobio \u201c\u0107up sa medom\u201d od \u0110ura, drugovi su bili iznena\u0111eni, jer su hranu ina\u010de dobijali preko organizovane veze. Na predlog Mome Markovi\u0107a razbili su \u0107up i izme\u0111u dva dna na\u0161li \u201cProleter\u201d i \u201cKomunist\u201d. To rje\u010dito govori o \u0110urovom nastojanju da drugovi budu obavije\u0161teni o svim doga\u0111ajima, o partijskim direktivama i radu Partije.<\/p>\n\n\n\n<p>Po zavr\u0161etku studija, \u0110uro je bio advokatski pripravnik u Beogradu. Tada postaje jo\u0161 aktivniji, naro\u010dito me\u0111u advokatskim pripravnicima, u \u010dijem udru\u017eenju je bio sekretar. Bio je organizator mnogih demonstracija, manifestacija i drugih politi\u010dkih akcija uperenih protiv re\u017eima i monarhije. Naro\u010dito se istakao u organizovanju velikih demonstracija koje su izvedene 14. decembra 1949. godine u Beogradu. Te demonstarcije su organizovane pod parolom \u2013 \u201cDolje imperijalisti\u010dki rat, dolje skupo\u0107a!\u201d. Bio je to prvi izlazak masa na ulice grada. Hiljade radnika i studenata izi\u0161lo je da demonstrira protiv drugog svjetskog rata. Bile su to prve demonstracije takve vrste u Evropi toga vremena.<\/p>\n\n\n\n<p>Poslije okupacije zemlje od strane njema\u010dko \u2013 italijanskih snaga i dolaska okupatora, \u0110uro postaje jedan od najistaknutijih organizatora diverzantskih akcija u Beogradu i okolini. U\u010desnik je i poznate akcije za oslobo\u0111enje tada poznatog revolucionara i \u010dlana CK KPJ Aleksandra Rankovi\u0107a, koji je bio pao u ruke Gestapoa. Radio je najaktivnije i na oda\u0161iljanju drugova u partizanske odrede. U tim prvim danima NO borbe i ustanka, njegova neizmjerna energija i odlu\u010dnost, njegov revolucionarni duh slu\u017eili su komunistima za primjer, ulivali im vjeru u pobjedu. U Beogradu i u cijeloj Srbiji \u0110uro je u to vrijeme u\u017eivao veliki ugled i popularnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Beogradska policija i Gestapo stalno su tragali za \u0110urom, komunistom i ilegalnim borcem \u010diji im je rad bio dobro poznat. Jednoga dana, 22. decembra 1941. godine, kod To\u0161i\u0107evog kupatila u Beogradu uspostavljena je blokada, a \u0110uro je na tom mjestu toga dana imao sastanak sa partijskim radnicima i aktivistima. Agenti su ga opkolili i legitimisali. Osjetio je da im je sumnjiv, pa kada su po\u010deli da ga ispituju poku\u0161ao je da pobjegne. Pri tome je ranjen i uhva\u0107en.<\/p>\n\n\n\n<p>Poveden je u zatvor, u zloglasnu beogradsku Glavnja\u010du. Tu je izdr\u017eao najte\u017ee i najstra\u0161nije muke. Uprkos svim mu\u010denjima, odbio je da bilo \u0161ta prizna i ka\u017ee. Prezrivo je govorio neprijatelju: \u201cZnam dosta, fa\u0161isti i zlotvori na\u0161eg naroda, ali vam ni\u0161ta ne\u0107u re\u0107i\u201d. To je, naravno, jo\u0161 vi\u0161e razljutilo d\u017eelate, pa mu je du\u0161a ispala pod najstra\u0161nijim mukama. \u0110uro Petrov za svoj nesebi\u010dni i po\u017ertvovani revolucionarni rad, za herojsko dr\u017eanje pred Gestapovcima i klasnim neprijateljem, progla\u0161en je za narodnog heroja SFRJ 9. maja 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>(Podaci su uzeti iz zbornika \u201cNarodni heroji Jugoslavije\u201d i \u201cIstorijskih zapisa\u201d broja posve\u0107enog nau\u010dnom skupu odr\u017eanom povodom tridesetogodi\u0161njice ustanka i revolucije u Crnoj Gori, knjiga 1 \u2013 2).<\/em><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image is-style-rounded\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"200\" height=\"50\" src=\"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-content\/uploads\/vignette.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-95\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Tekst koji ste upravo pro\u010ditali je preuzet iz knjige &#8220;Strugari, bratstvo u Ceklinu&#8221;, autora Bla\u017ea Andrijina Strugara, izdanje 1983. godine.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0110uro Petrov, ro\u0111en na Meterizima 1912. godine, za svoj nesebi\u010dni i po\u017ertvovani revolucionarni rad, za herojsko dr\u017eanje pred Gestapovcima i klasnim neprijateljem, progla\u0161en je za narodnog heroja SFRJ 9. maja 1945. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[8],"class_list":["post-350","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-licnosti-dogadjaji","tag-duro-petrov-strugar"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=350"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":351,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/350\/revisions\/351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/strugari.me\/rodoslov\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}